Struktura studijskog programa

INTEGRISANE AKADEMSKE STUDIJE: FARMACIJA

Struktura studijskog programa
Studijski program integrisanih akademskih studija Farmacija za sticanje akademskog naziva Magistar farmacije, traje 5 godina i izvodi se u 10 semestara sa ukupno 4065 časova nastave. Nastava se izvodi u obliku predavanja, praktičnih vežbi, seminara, terenske nastave, tematskih radionica, dodiplomske prakse i istraživačkog rada studenata koji je u funkciji izrade diplomskog rada.
Ukupno angažovanje studenata kroz sve predviđene oblike nastave izraženo je brojem od 300 ESPB bodova. Implementacija ESPB izvršena je prema nemodularizovanom sistemu (predmeti mogu imati različit broj bodova tako da je ukupan broj bodova u jednoj akademskoj godini 60). Broj bodova za svaki predmet određen je u odnosu na postavljene zadatke koje student treba da obavi kako bi ostvario cilj i ishod učenja. Student ostvaruje bodove predviđene za predmet nakon položenog završnog ispita.
U toku I, II i III semestra studija studenti uglavnom stiču znanja iz bazičnih prirodnih nauka koje su od značaja za studije farmacije i bazičnih medicinskih nauka. U toku IV, V, VI, VII, VIII i IX semestra nastava je orijentisana ka farmaceutskim stručnim predmetima i predmetima medicinskih nauka koji su u tesnoj vezi sa farmacijom. U toku X semestra studenti mogu pristupiti izradi diplomskog rada pod uslovima i na način kako je to predviđeno Statutom i odgovarajućim Pravilnikom. U toku X semestra studenti obavljaju dodiplomsku praksu u apotekama javnog i bolničkog sektora.
Izborni predmeti predviđeni su u V, VI, VIII i IX semestru. Nastavni sadržaji izbornih predmeta su tako koncipirani da omogućavaju studentima da prošire svoja znanja o nekim temama koje su u manjoj meri obrađene u okviru obaveznih predmeta, unaprede svoje informatičke, odnosno steknu dobru osnovu za bavljenje istraživačkim radom i na odgovarajući način budu upoznati sa osnovnim principima farmaceutske i kliničke medicine.
Nastava na svim predmetima odvija se u jednom semestru u skladu sa planom izvođenja nastave.
Najvažnije metode izvođenja nastave su:


1. interaktivna teorijska nastava
2. praktični rad studenata u laboratorijama
3. seminari
4. terenska nastava


Interaktivna teorijska nastava odlikuje se diskusijom nastavnika sa studentima o temi koja je predmet predavanja i omogućava studentima bolje razumevanje gradiva u odnosu na klasičnu teorijsku nastavu ex catedra. Za ovakav način izvođenja nastave karakteristično je korišćenje multimedijalnih prezentacija kao najsavremenijeg sredstva za prikazivanje nastavnih sadržaja.
Praktični rad studenata u laboratorijama izvodi se kao demonstracija određenih postupaka ili veština uz aktivno učešće studenata i kao samostalni eksperimentalni rad studenata sa definisanim ciljem (rezultat analize, sinteza preparata i sl.).
Seminari omogućavaju studentima da se uvežbavaju u samostalnom korišćenju literature, elektronskih baza podataka i prezentaciji odabranih tema koje su obradili uz minimalnu pomoć nastavnika i saradnika na predmetu.
Terenska nastava omogućava studentima da izvedu aktivnosti koje se ne mogu na adekvatan način realizovati u laboratorijama (npr. sakupljanje i obrada biljnog materijala) ili da se upoznaju sa određenim aspektima profesije u realnim uslovima (npr. poseta proizvodnim pogonima).

Predmeti po godinama